Pomolak stvari pod Jejevicama

Sećanje na Vukotu Babovića

Nauka · Kvantna i atomska fizika

Talasne funkcije za vodonik

Vukota Babović i Miloš Babović

Talasna funkcija za osnovno stanje

Rešavanjem Šredingerove jednačine dobija se talasna funkcija za vodonik u osnovnom stanju

ψ1s(r)=1πa03e−r/a0.(1)\psi _{1s}\left(r\right)=\frac{1}{\sqrt{\pi a_{0}^{3}}}e^{-r/a_{0}}. \tag{1}

Rešenje je sferno simetrično. Parametar a0a_{0} je Borov radijus atoma.

Verovatnoća osnovnog stanja

Imajući u vidu gornji rezultat, nalazimo verovatnoću osnovnog stanja

∣ψ1s∣2=(1πa03)e−2r/a0.(2)\left|\psi _{1s}\right|^{2}=\left(\frac{1}{\pi a_{0}^{3}}\right)e^{-2r/a_{0}}. \tag{2}

Verovatnoća dPdP da se elektron nađe u elementu zapremine dVdV iznosi

dP=∣ψ1s∣2dV.(3)dP=\left|\psi _{1s}\right|^{2}dV. \tag{3}

Dopustimo da je ta zapremina tanka ljuska debljine drdr na nekom poluprečniku rr, kao na slici 1:

Sl. 1 Sferna ljuska radijusa rr i debljine drdr

Tada je dV=4πr2drdV=4\pi r^{2}dr. Budući da je dP=P(r)drdP=P\left(r\right)dr, može da se izračuna gustina verovatnoće P(r)P\left(r\right) da elektron bude u toj zapremini:

P(r)=∣ψ1s∣24πr2.(4)P\left(r\right)=\left|\psi _{1s}\right|^{2}4\pi r^{2}. \tag{4}

Gustina verovatnoće za osnovno stanje iznosi:

P1s(r)=(4r2a03)e−2r/a0.(5)P_{1s}\left(r\right)=\left(\frac{4r^{2}}{a_{0}^{3}}\right)e^{-2r/a_{0}}. \tag{5}

Nacrtajmo ovu funkciju:

Sl. 2 Gustina verovatnoće za osnovno stanje

Treba primetiti da verovatnoća ima maksimum kad je poluprečnik jednak Borovom poluprečniku atoma, rmax⁡=a0r_{\max }=a_{0}. Sferni elektronski oblak za vodonikov atom u 1s stanju može da se vizualizuje na sledeći način:

Sl. 3 Sferni elektronski oblak za vodonik u osnovnom stanju

Atom kao mikroobjekat

Primećujemo da elektron nije obavezno na ljusci poluprečnika rmax⁡=a0r_{\max }=a_{0}. Samo je najverovatnije da će se elektron naći na putanji sa Borovim radijusom!

Bornova interpretacija Šredingerove talasne funkcije omogućava, vidimo, da se Borov pojam stacionarne orbite stavi u širi teorijski kontekst.

Srednje rastojanje elektrona od jezgra je 1,5 puta Borov radijus.

Ne postoji oštra granica atoma! Atom je neki difuzni prostor gde se može osetiti elektronski oblak.

Druga stanja atoma vodonika

Pomoću Šredingerove jednačine mogu se analizirati i druga stanja atoma vodonika, ne samo osnovno stanje. Na slikama 4, 5 i 6 vidimo funkcije verovatnoća za nekoliko stanja atoma vodonika, tačnije radijalne komponente gustine verovatnoće kao funkcije normalizovanog rastojanja r/a0r/a_{0}.

Sl. 4 Radijalne funkcije za stanja „dva-es”, „tri-es” i „četiri-es”

Sl. 5 Radijalne funkcije za stanja „dva-pe”, „tri-pe” i „četiri-pe”

Sl. 6 Radijalne funkcije za stanja „tri-de”, „četiri-de” i „četiri-ef”

Samo su „es-stanja” sferno simetrična.

Domaći zadatak

1) Izračunajte najverovatniji poluprečnik za elektron u osnovnom stanju atoma vodonika. Uputstvo: traži se položaj maksimuma krive (5). (Podsetimo se da je u klasičnoj Borovoj teoriji a0=ℏ2mekee2=0,0529  nma_{0}=\frac{\hbar ^{2}}{m_{\text{e}}k_{\text{e}}e^{2}}=0,0529\;\text{nm}. Ovde je ke=1/4πε0k_{\text{e}}=1/4\pi \varepsilon _{0})

2) Izračunajte verovatnoću da je elektron iz gornjeg zadatka van Borovog poluprečnika. Uputstvo: Treba rešiti integral P=∫a0∞P1s(r)drP=\int_{a_{0}}^{\infty } P_{1s}\left(r\right)dr. (Rezultat je 0,677 ili 67,7%.)


← Šredingerov opis atoma vodonika · Drugi kvantni brojevi →